OSIM u tinejdžerskoj dobi, poremećaji prehrane sve se češće javljaju i kod odraslih osoba, osobito žena poslije 40. godine
Stručnjaci upozoravaju: u posljednjem desetljeću u zapadnim je zemljama primijećeno drastično povećanje prehrambenih poremećaja kod odraslih žena. Gotovo je svaka deseta osoba s bulimijom ili anoreksijom starija od 40 godina. Prema podacima iz tih zemalja, 60% žena starijih od 40 godina s poremećajem prehrane već se ranije borilo s istim problemom i on je naizgled bio uspješno riješen. Daljnjih 20% živi godinama u patnji i postiglo je neku vrstu statusa quo s bolesti. U stalnom kontaktu s dijetama, tabletama za mršavljenje i sličnim preparatima razvio se poremećaj koji je za okolinu uglavnom neprimjetan. Kod posljednjih 20% patnje počinju s približavanjem klimakterija.
Priželjkivanje ljubavi, poticanje samopouzdanja i dobivanje priznanja, ali i razdvajanje i rastava, smrt partnera, nezaposlenost, usamljenost – sve to mogu biti psihički uzroci koji dovode do poremećaja prehrane. Emocionalne katastrofe bude "uspavanog lava", ali ne vode uvijek bulimiji ili anoreksiji. Mnoge žene u stresnim situacijama i razdobljima nalaze utjehu u prejedanju (binge-eating).
Anoreksija
Anoreksija se temelji na kontroli. Bolesne osobe su većinom disciplinirane, usmjerene na postizanje cilja, perfekcionisti. Za njih je mršavljenje kontrola, a određivanje što će i koliko pojesti aktivnost koja ih zadovoljava. Osjećaju se jake i nisu svjesne bolesti, a uz to se panično boje debljanja. Posebno upada u oči izrazito često bavljenje sportom i nedostatak mirovanja. Radi se o iskrivljenoj percepciji tijela – iako kroz kožu proviruju kosti, oboljele osobe vide se kao debele. O anoreksiji se govori kad je ITM niži od 17,5.
Bulimija
Bulimija (ovisnost o povraćanju) se izvana često ne primjećuje jer velik broj bolesnika ima normalnu težinu. Pate od napada gladi, tijekom kojih se nekontrolirano prejedaju. Nakon orgije prejedanja javljaju se loša savjest i strah od debljanja, što motivira bolesnika da upravo pojedenu hranu izbaci – namjernim povraćanjem ili uzimanjem previše preparata protiv zatvora. Postupno se gubi osjećaj za glad i sitost, a umjesto toga bolesnik broji kalorije i između napada jede jednako kontrolirano kao i oboljeli od anoreksije. Drugi pacijenti s bulimijom su pak skloni pretilosti i pokušavaju povraćanjem kontolirati težinu. I kod bulimije se napadi gladi javljaju većinom u stresnim trenucima ili pod emocionalnim opterećenjem.
Binge-eating
Za binge-eating su karakteristični nekontrolirani napadi gladi prilikom kojih se unesu tisuće kalorija odjednom. Za razliku od bulimije, bolesne osobe ne pokušavaju se riješiti prekomjerne količine hrane. Posljedica je, naravno, pretilost. Binge-eating se posebno javlja kod odraslih, a dvije trećine pacijenata su žene. Binge-eating se većinom javlja u stresnim situacijama. Liječi se psihoterapijom i/ili terapijom ponašanja, koja normalizira prehrambene navike i razvija strategije za nošenje sa stresom.
Znaci upozorenja
Sljedeći načini ponašanja upućuju na neki poremećaj prehrane:
• namirnice se biraju prema niskom udjelu masti i kalorija
• proučavaju se podaci o hranjivim vrijednostima na ambalaži
• obroci se često preskaču, jedu se vrlo malene porcije
• izbjegava se jesti u društvu
• hranjenje postaje ritual: uvijek u isto vrijeme, uvijek izrazito polako
• osoba kuha za obitelj ili prijatelje, a sama ne jede
• počinje se pušiti zbog zavaravanja osjećaja gladi
• odjednom se počinje intenzivno baviti sportom
• puno vremena se provodi pred ogledalom kako bi se prekontrolirale "problematične zone"
• smjenjuju se faze prejedanja s fazama gladovanja.
