RASTUĆA izloženost i strah ljudi od posljedica elektromagnetskog zračenja, kojemu smo svakodnevno izloženi preko modernih tehnologija (bežičnih telefona, mobitela, radija, televizije…), ali i zračenja dalekovoda i ostalih električnih vodova u urbanim sredinama, bio je povod nedavnom znanstvenom skupu o aktualnim javnozdravstvenim istraživanjima o izloženosti ovom zračenju, koji su organizirali Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Razgovarali smo s prof. dr. sc. Draganom Poljakom sa Zavoda za elektroniku na splitskom FESB-u, jednim od sudionika simpozija.
Ljudi se strahovito boje antenskih sustava instaliranih u blizini njihovih kuća. Je li točno da bi oni morali biti udaljeni od kuća barem 300 metara?
− Ne, propisivanje udaljenosti od antene nije jedini čimbenik − ako ste dovoljno daleko, ispod, iznad ili bočno od mlaza, niste u opasnosti. Koliko se moramo udaljiti od izvora zračenja?
Prema posljednjim istraživanjima, čini se da su od baznih stanica puno opasniji mobilni telefoni, koji također imaju utjecaj na zdravlje?
− Za razliku od ionizirajućeg zračenja, čiji je utjecaj na ljude jasan i relativno dobro istražen, neionizirajuće zračenje (dalekovodi, transformatorske stanice, radari, TV odašiljači, bazne stanice, mobilni telefoni) još nije u potpunosti istraženo. Neka od posljednjih istraživanja potvrđuju da trudnice, fetusi i djeca spadaju u ugroženiju skupinu.
Dosta je aktualno i pitanje koliko na zdravlje utječe dugotrajna upotreba mobilnih telefona, a eksperimenti na životinjama daju neke pozitivne rezultate o povećanju propusnosti krvno-moždane barijere.
Ako je riječ o dalekovodima te transformatorskim i baznim stanicama, udaljenost od nekoliko desetaka metara trebala bi u najvećem broju slučajeva biti sigurna. Dok razgovaramo preko mobilnog telefona, svaki centimetar dalje od uha implicira značajno opadanje polje i preporučljivo je.
Iako je još uvijek nepoznato koja je sigurna razina izloženosti ljudskog organizma elektromagnetskom zračenju koje proizvode bežične mreže, mnoge europske zemlje sve više napora ulažu u kampanje namijenjene čišćenju okoliša od – “elektrosmoga”.
− I prije je bilo poznato da elektromagnetska zračenja mogu utjecati na ljudski organizam, a od 2007. poznato nam je i na koji način − kazao nam je dr. Gerd Oberfeld iz austrijskog Zavoda za javno zdravstvo u Salzburgu. Naime, kako je objasnio, zračenja kojima smo svakodnevno izloženi, a osobito pri korištenju bežičnih telefona, mobitela i interneta, izravno utječu na stanične mitohondrije, što za posljedicu ima stvaranje tzv. elektrohiperosjetljivosti.
Mitohondriji osoba izloženih zračenju, kaže nadalje Oberfeld, nisu više u stanju podnijeti oksidativni stres, pa neke od vidljivih posljedica mogu biti utjecaj na ponašanje, stres, ovisnost, dijabetes, multipla skleroza, neplodnost, glavobolje, teškoće pri koncentraciji…
Mnogo je izvora takvih zračenja: od bežičnih telefona i mobitela do odašiljača ili baznih stanica, bežičnog interneta i javne bežične mreže. Budući da je sigurna razina izloženosti još uvijek nepoznata, ono što pojedinačno možemo činiti, smatra Oberfeld, jest prevencija.
Primjerice, ističe, umjesto kućnog bežičnog telefona preporučljivo je koristiti dobri stari “žični” telefon, dok bi mobitel trebao služiti kao korisno sredstvo u hitnim slučajevima i za kratke razgovore. Industrija mobilne telefonije u tom je smislu, kaže Oberfeld, također napravila iskorak, pa su tako mobilni uređaji treće generacije u mogućnosti smanjiti izloženost štetnim zračenjima za čak 1000 puta. Na široj društvenoj razini utjecaj štetnih zračenja može se postići ukidanjem WLAN interneta.
I budilice su opasne!
Osim pametnog korištenja mobitela i telefona sa žicom umjesto bežičnog, korisno je, primjerice, u spavaćoj sobi sve uređaje, poput budilica i satova, držati barem jedan metar dalje od kreveta. |
