Psiholozima i psihijatrima je prekipjelo.
Već godinama se javnost zatrpava raznoraznom popularnom psihologijom i dok se neke self-help teze vrlo lako razotkrivaju kao gluposti, neke su se zablude toliko ukorijenile u društvo da ih je gotovo nemoguće ispraviti.
Skupina američkih profesora psihologije i psihijatara sakupila je 50 najgorih, najopasnijih te najsmješnijih zabluda u knjigu “50 Great Myths of Popular Psychology: Shattering Widespread Misconceptions about Human Behavior” (50 velikh mitova popularne psihologije: razbijanje proširenih zabluda o ljudskom ponašanju). Svaka je ispravna tvrdnja u knjizi potkrijepljena istraživanjima i argumentima, a pokušava se i pokazati kako je uopće došlo do stvaranja mitova. Navodimo deset najčešćih.
1. Čovjek koristi samo deset posto kapaciteta svoga mozga
Na nastajanje ovog mita vjerojatno su utjecale brojne psihologijske studije o mozgu s kraja 19. i početka 20. stoljeća te krive interpretacije tih istraživanja koje je prigrlila pop-kultura i u koje, na žalost, vjeruje i dio neurologa.
Tvrdnje o “10 posto” odnosile su se na intelektualni potencijal koji čovjek iskoristi između djetinjstva i odrastanja, a ne i na to da 90 posto mozga ništa ne radi.
2. Zdravije je izraziti ljutnju, nego je potiskivati
Današnja popularna psihologija savjetuje da se izderemo, vrištimo, udarimo u jastuk ili vreću za boksanje, no skupni zaključak svih istraživanja u posljednjih 40 godina glasi: izražavanje bijesa/ljutnje prema nekoj osobi ili objektu podiže razinu agresivnosti.
3. Niska razina samopouzdanja je glavni uzrok psiholoških problema
Mit je posebno populariziran pojavom self-help knjiga o “pozitivnom razmišljanju”. No, samopouzdanje nema baš nikakve veze s ovisnostima i depresijom, vrlo malo sa socijalnim vještinama te je, primjerice, prije moguće da uspjeh u školi povoljno utječe na djetetovo samopouzdanje, negoli obrnuto.
4. Naša memorija radi poput videokamere
Većina ljudi vjeruje da pamti događaje i situacije točno onako kako su se dogodili – poput videokamere. Tu zabludu razriješila su modernija istraživanja ustvrdivši da svatko od nas pamti “rekonstrukcijski”, odnosno svatko pamti druge detalje i interpretira ih drugačije.
Štoviše, istraživači su čak u naša pamćenja uspjeli ubaciti lažna sjećanja, a to im je u nekoliko raznih istraživanja pošlo za rukom kod 18 do 37 posto sudionika.
5. Hipnotizirani čovjek nije ničega svjestan i ponaša se poput robota
Načelno, ljudi vjeruju da je hipnoza stanje u kojemu nismo budni (pa ni svjesni) te nešto manje nas vjeruje da se čovjekom pod hipnozom može upravljati kao robotom, što smo vidjeli tek u – filmovima. Znanstvenici, pak, tvrde da se hipnotizirani čovjek može oduprijeti “zadacima”. Sve što se postiže hipnozom, poput neosjetljivosti na bol i halucinacija, može se postići i bez nje, samo uz intenzivnu sugestiju.
6. Poligraf uvijek razotkriva lažljivce
Poligraf, koji se često krivo naziva “testom za otkrivanje laži”, zapravo bi trebalo nazivati “testom uzbuđenosti” jer to je jedino što on otkriva. Problem leži u tome što različite ljude uzrujavaju različite situacije ili pitanja pa dok s jedne strane psihopat lako može ostati miran tijekom odgovaranja na uzrujavajuća pitanja, nevin se čovjek može uzrujati zato što ga se uopće pita nešto uzrujavajuće ili ga, pak, može uhvatiti panika.
7. U ljubavi nas privlače suprotnosti
Možda dok smo tinejdžeri, i to samo kad su u pitanju kratkotrajni ljubavni odnosi. No, za razvoj bilo kakve stabilnije veze (ljubavne, prijateljske ) nužno je da ljudi imaju slične vrijednosne sustave i navike. Dugoročno je sličnost dobar saveznik, a takav odnos, ne postaje dosadan prije će nam dosaditi osoba čijih smo se suprotnosti zasitili i od koje smo se umorili.
8. Osobe oboljele od shizofrenije imaju nekoliko ličnosti
Shizofrenija nije sinonim za “poremećaj podvojene ličnosti”. Zabuna traje od početka 20. stoljeća kada je švicarski psihijatar Eugen Bleuler skovao naziv “shizofrenija” – podijeljen um – ali taj se naziv odnosio na podijeljenost psihologijskih funkcija (emocije, razmišljanje), a ne na ličnost.
9. Pun Mjesec uzrokuje ludilo
Nekada su tijekom punog Mjeseca ljudi ubijali bez razloga, pretvarali se u vukodlake i slično, a danas, primjerice, hokejaši igraju agresivnije nego bilo koji drugi dan – to se naziva “lunarnim efektom”.
Jer, objašnjava se, ako Mjesec utječe na plimu i oseku, mora utjecati i na naš mozak.
No, gravitacijski utjecaj Mjeseca na čovjeka manji je nego onaj komarca koji nam je sletio na vrat.
10. Glumi da si lud i sud će te osloboditi zatvora
Krivci za takav dojam su – mediji, televizija i filmovi. Istina je da se samo rijetki uspiju obraniti argumentom neubrojivosti, ali tada služe kaznu na zatvorskoj psihijatriji, i to često onoliko dugo koliko bi inače odsjedili u zatvoru.
