Bazga spada među najstarije i najljekovitije bilje našihkrajeva i Europe. Bazga je također jestiva, odnosno neki njezinidijelovi. Stablo (grm) bazge raste 3 do 10 metara u visinu,listopadno je to drvo, kora je debela i svijetlosive boje.
Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene su mekanom srži. Listovisu svijetlozeleni i perasti, jajasti i ušiljeni. Cvjetovi sudvospolni mirisni ( jak i intenzivni miris) sastavljeni štitci,bijele ili žuckaste boje.Cvjetovi su dvospolni mirisni ( jak iintenzivni miris) sastavljeni štitci, bijele ili žućkaste boje.
Cvate od travnja do lipnja. Iz cvjetova nastaju oprašivanjemplodovi koji su u početku zelene boje, pa prelaze uljubičastocrvenu da bi na kraju postali potpuno crni. Plodovi subobe velicine 3-6 mm sa po 3 sjemenke i sadrže sočan crvenisok.
Broj sadnica po jedninici površine ovisi o uzgojnom obliku.Najčešće se stabla sade na razmacijma 5×4 metara do 6×5 metara. Uuzgojnom obliku grma razmak je unutar reda 2,5 do 3,5 metara.
Sok od bazge priprema:
Sastojci:
40 cvjetova bazge
3+4= 7 l vode
4 kg šećera
1/2 kg limuna
1 konzervans
10 dkg limunove kiseline
Priprema:
potopiti 40 cvijetova u 3 litre vode i ostaviti 24 sata.Prokuhati 4l vode sa 4 kg šećera i to ohladiti. Hladno spojiti.Dodati uz miješanje limun (po želji, mi ga stavimo oko 1/2kg),konzervans i limunsku kiselinu, dobro promiješati. Dobije se oko9-10l soka.
