Žižula je drvo koje ima kasnu vegetaciju u svibnju i postupnocvatnju dva mjeseca i tako postupno zore plodovi. U svibnju, pa svedo kolovoza se na zlaicnima razvijaju manji cvjetovi žute bojeugodnog mirisa koji su dvospolni i vrlo privlačni pčelama.
Plodovi su zelene boje, jajasti i duguljasti oblika masline ilisu sorte sa krupnim plodovima blago kruškoliko ili jabukastogoblika ploda.
U rujnu plodovi počinju mijenjati boju na blago bijelo dožučkasto, a nakon toga se od peteljke prema dolje počinju bojatiizrazito sjajnom smeđe crvenkastom ili smeđom bojom. Plodovi žižulese mogu koristiti u rujnu i listopadu, odmah kad se dobiju boju,postupno dozriju i tada im se površina nabora i meso omekša u komese nalazi duguljasta koštica.
Meso je blijelo žuto, prijatnog kiselkasto slatkog okusa.Plodove koristimo svježe ili sušene. Od plodova žižule radimomarmelade, sokove i rakiju, ako plodove stavimo u rakiju imamospecijalno piće.
Zbog visokog sadržaja korisnih sastojaka i vitamina C, plodžižule upotrebljavamo za sniženje krvnog tlaka i za lječenježelučne i crijevne tegobe. Lišće, kora i biljna masa koristi se ufarmaciji za izradu raznih lijekova i čajeva.
Iz svog izkustava, savetujem, ako nekoga boli želudac ili imaželučne grčeve, neka ubere i pojede plod ili dva žižule, makar ipola zrijele, u vrlo kratkom vremenu će prestat bolovi i grčevi utrbuhu.
Stablo, koje je izuzetno dekorativno i ljeti i zimi, kada odbaciljetne izrođene izdanke s listovima, u razdoblju mirovanja podnositemperaturu i do -25°C. U ljetnom je razdoblju otporna na sušu i netreba je prskati protiv bolesti.
Stablo naraste 2 – 5 metara u visinu, što je ovisno o vrstiuzgoja, jer žižulu možemo oblikovati kao grm ili kao stablo.Obrezivanje skoro nije potrebno, odstranjuju se samo suhe grane ilione koje previše izrastaju iz krošnje.
Sadnja žižule slična je i kao kod drugih voćnih vrsta, a trebamoizbjegavati sadnju na područjima gdje je teško i nepropusno tlokoje zadržava vodu. Stablo žižule donosi plod već u trećoj godininakon sadnje.
Ljekovito djelovanje:
– na otocima, žižula se koristi za liječenje upalnih stanja,visokog krvnog tlaka, želučano-crijevnih tegoba, svraba kože, te zapripremu kolača, marmelade, slatkog, likera i dr.
– Arapska i kineska medicina listove žižule rabe u liječenjugubitka kose, za ispiranje ran, za snižavanje visoke temperature,za liječenje groznice, te za pripravu melema protiv mišićnegroznice, te za pripravu melema protiv mišićne ukočenosti ipovreda.
– Suhe plodove za ublažavanje bolova, u liječenju karcinoma,tegoba s dišnim sustavom, za umirenje, protiv depresije, neuroze,nesanice, za tegobe želuca i probave, za otvaranje apetita, protivproljeva, tegobe kože i rana, bolesti jetre, metabolizma, i začišćenje krvi, kod kroničnog umora, anemije, histerije, visokogtlaka, za iskašljavanje sluzi, kod trovanja a aconitumom tj otrovomkoji se nalazi u nekim biljkama, primjerice u jediću.
– Sjeme rabe za liječenje nesanice, nervoznih i napetihstanja, noćnog znojenja, pojačanih srčanih otkucaja i aritmije,tegoba sa disanjem. Korijen se rabi za liječenje slabog rada želucate groznice, a u obliku praška za zapuštene i gnojne rane.
– U Japanu žižulu rabe za jačanje imuno sustava.
