Kupus je dugogodišnja, kultivirana zeljasta biljka izobitelji krstašica, izvanredno važno povrće u prehrani, osobito ukrajevima gdje slabije uspijeva drugo povrće. Ima više vrsta ipodvrsta kupusa, ali se više koriste bijeli i zeleni, a manjecrveni i kineski kupus.Ditmar: Je rana sorta za svježu upotrebu. Dužinavegetacije je 110 – 120 dana. Formira glavice mase do 1,5 kg.
Kopenhaško: Je srednje rana sorta za svežuupotrebu, dužine vegetacije 120 – 125 dana. Formira čvrste okrugleglavice mase 1,5 – 2 kg., svjetlo-zelene boje.
Slava: Je srednje rana sorta za svježu upotrebu.Dužina vegetacije 120 – 130 dana. Formira čvrste tamno-zeleneokrugle glavice.
Varaždinsko: Je kasna sorta za kiseljenje. Vrijemeklijanja iznosi 6 – 12 dana. Dužina vegetacije 150 – 160 dana.Formira plosnate, zbijene glavice, tankih listova sa slaboizraženim rebrom mase oko 2 kg, tamno-zelene boje. Kiseljenjemdobiva cekinasto žutu boju. Odlično!
Futoško: Je kasna sorta koja se koristi za svježuupotrebu a i za kiseljenje. Dužina vegetacije 160 – 170 dana.Formira okruglasto plosnate glavice mase 3 – 4 kg, svijetlo-zeleneboje. Listovi imaju pojačana rebra. Kiseljenjem poprima svijetlo-žućkastu boju.
Holandsko: Je kasna sorta. Sije se na otvoreno odmaja do augusta a presađuje se od juna pa do oktobra na razmak 40 x60 cm. Traži humovitu, dosta vlažnu zemlju.
Crveno:
Langendyk: (Holandsko kasno). Sije se marta -juna. Sadnice se presađuju od aprila do jula, a ovisno o vrjemenusadnje dozrijeva augusta do novembra.
Erfurtsko: Je srednje rana sorta. Sije se februara- marta u tople gredice, a na otvoreno u maju. Vrijeme klijanja jeod 8 – 10 dana. Tehnološko vrijeme je od 80 – 90 dana. Formiraokrugle crvene glavice, pogodne za salatu. Traži dosta vlažnu idobro pognojenu zemlju.
Kupus ima, poput ostalog lisnatog povrća, malu energetskuvrijednost: 100 g slatkog kupusa ima 105 kJ (25 kcal), a kiselikupus 92 kJ (22 kcal). Sadrži, ovisno o vrsti, 1,7-2,8 gbjelančevina, 0,1 gram masti i 2,8-3,8 g ugljikohidrata. Važnost jekupusa u bogatstvu mineralima i vitaminima. Najbogatiji je kalijem,233 mg% bijeli kupus, a 300 mg% crveni kupus, zatim željezom,magnezijem, bakrom, malim količinama natrija, a vrlo povoljnimodnosom kalcija 44 mg i fosfora 36 mg, koji osigurava maksimalnoiskorištavanje kalcija u organizmu. Crveni kupus sadrži nešto većekoličine kalcija.
Od vitamina sadrži puno vitamina C 50 mg, kao agrumi, tevitamin U, koji je 1950. godine izolirao znanstvenik Cheney kaofaktor protiv vrijeda. Sadrži i vitamine grupe B i karotene. Kupussadrži i Brassica faktor.
Kiseli kupus odavno je poznat iz povijesti skorbuta imoreplovca Jamesa Cooka. Osim vitamina C, kiseli kupus sadrži idosta mliječne kiseline koja pogoduje prirodnoj crijevnoj flori.
U prehrani se koristi svjež, kuhan i kiseli kupus.
