Crni sljez raste po ruševinama, jarcima, napuštenimzemljištima. Iz čvrstog korijena izlazi više dlakavih stabljikakoje, zavisno od vrste, mogu narasti i preko metar u visinu.Listovi su srcoliki, nazubljeni, sa gornje strane tamnozeleni, sadonje svjetliji i dlakavi. Iz zglobova pored listova rastu po dvado četiri crveno-ljubičasta cvijeta, išarana plavkastim linijama.Cvijet ima pet sraslih latica.
Sadrži kalij, kalcij, natrij, fosfor i sumpor. U cvijetu imamnogo sluzi, pa je čaj sluzav. U listovima ima tanina.
Cvate od juna do septembra. Za čaj se koristi prvenstvenocvijet, ali se koriste i mladi listovi, stabljika i korijen. Cvijetse bere po suhom vremenu dok još nije potpuno rascvjetan. Sušiti semora brzo, nakon toga ga staviti na tamno (hermeticki zatvoriti),da ne posvijetli (cvijet poplavi kad je suh) i ne dobije vlagu, jerga lako uhvati plijesan. Korijen se, kao i većina korijenja, bere uproljeće i jesen, dobro opere isitni i osuši.
Koristi se najčešće kao sastojak čaja protiv kašlja, kod upala ugrlu i ždrijelu, za grgljanje i ispiranje.
Čaj od crnog sljeza:
2 navršene čajne kašike čaja (osušenog cvijeta, listova istabljike) prelije se sa ¼ l mlake vode, ostavi se da stoji 5-10sati (sa povremenim miješanjem), procijedi i koristi kao čaj zapiće, grgljanje ili ispiranje. Ako se pije kao čaj protiv kašljatreba ga zasladiti medom (dijabetičari treba da pijunezaslađeno).
Za kašalj je dobra mješavina crnog sljeza sa jaglacom (Primulaofficinalis) u jednakom omjeru. Djeluje tako da razlučuje šlajm,smiruje nadražaj na kašalj i koristi se naročito kod djece. I ovajčaj treba zasladiti sa medom: 2 čajne kašike ove mješavine prelijuse sa ¼ l ključale vode, poslije 10 minuta procijedi. Pije se 2-3puta dnevno po jedna šolja.
