Imate li povišeni kolesterol saznajteuspoređujući referentne vrijednosti za kolesterol nalaza krvi.Postoji određena prehrana i dijeta za povišeni kolesterol…
1. Ako imate prekomjernu tjelesnu masu,smršavite! Iako se visoka razina kolesterola ne može uvijek dovestiu vezu sa pretilošću, pretile osobe češće imaju povišenu razinukolesterola nego osobe adekvatne tjelesne mase.
2. Vaš dnevni unos kolesterola ne bitrebao prekoračiti 300 mg ili čak 200 mg (ako je razina kolesterolaizrazito povišena).
* Prije pripreme peradi kožicuvalja ukloniti jer sadrži značajne količine kolesterola.
* Ograničite unos jaja, jetrica,bubrega i mozga. Ove namirnice izuzetno su bogate kolesterolom.
* Tjedno ne konzumirajte više od2-4 jaja, uključujući ona koja se koriste za pripremu drugihjela.
3. Neka masti u ukupnom kalorijskom unosuosiguravaju do 25-30% kalorija, od toga zasićene do 8%, višestrukonezasićene do 10%, i jednostruko nezasićene do 15%.
* Pileću, goveđu i druge mesne juheprije konzumacije ohladite u hladnjaku dok masnoća ne postane krutai digne se na površinu te je potom ukonite žlicom.
* Prije pripreme crvenog mesapoželjno je ukloniti sve vidljive masnoće.
* Uvijek birajte mlijeko i mliječneproizvode s niskim udjelom mliječne masti.
* Kada kuhate tjesteninuizbjegavajte dodavanje ulja, pri kuhanju riže izbjegavajtedodavanje maslaca ili margarina, kada kuhate pire-krumpirizbjegavajte dodavanje maslaca i punomasnog mlijeka!
* Pri dodavanju masnoća jelu,prednost dajte maslinovom, bučinom, repičinom i suncokretovomulju
4. Bjelančevine bi trebale osigurati 15%ukupnog kalorijskog unosa. Bijelo meso peradi, krto crveno, mesokunića, patke, riba i soja dobri su izvori visokovrijednihproteina. Prema studiji objavljenoj u časopisu Circulation, osobečija razina kolesterola prelazi 6,21 mmol/L, mogu imati koristi akodnevno konzumiraju 25-50 g sojinih proteina.
5. Voće i povrće neka bude okosnicaprehrane. Ono obiluje antioksidansima koji dokazano sprječavajuoksidaciju LDL-kolesterola te posljedično smanjuju rizik zastvaranje plaka na krvnim žilama.
6. Topiva vlakna otapaju se u procesuprobave stvarajući viskoznu, gelu sličnu masu koja štiti cjelokupanprobavni sustav od apsorpcije različitih tvari, pa tako ikolesterola. Pokazano je da povišen unos prehrambenih vlakana, bezdrugih promjena prehrambenih navika, može rezultirati smanjenjemkolesterola za 2-4%. Jedna američka studija pokazala je da dnevniunos 25-30 g prehrambenih vlakana može rezultirati smanjenjemrazine kolesterola za čak 12%.
* Voće i povrće, orašasti plodovite neke žitarice (zob, ječam, raž) najbolji su izvor topivihprehrambenih vlakana, ali i biljnih sterola, tvari kojima su brojnestudije dokazale blagotvorno djelovanje na regulaciju razinekolesterola u krvi.
7. Ispitujući utjecaj biljnih sterola nasmanjenje razine kolesterola u krvi došlo se do zaključka da osobesa graničnim vrijednostima za visoki kolesterol u krvi (5,17-6,16mmol/L) imaju najviše koristi od unosa biljnih sterola. Unosbiljnih sterola u dozi od 2,4 g dnevno može rezultirati smanjenjemrazine LDL-a za 9,3-14,6%. Komercijalno, biljni se steroli najčešćedodaju biljnim uljima, jogurtu, soku od naranče, margarinu, mlijekui sojinom mlijeku.
8. Ograničite unos kave. Iako surezultati studija o utjecaju unosa kave na razinu kolesterolakontradiktorni, do konačnih zaključaka dobro je držati seumjerenosti. Umjereno znači 2-3 šalice dnevno.
9. Uvrstite u prehranu laneno sjeme.Sjemenke lana kao dio prehrane sa smanjenim udjelom masti povoljnoutječu na rizik od kardiovaskularnih bolesti u bolesnika spovišenom razinom kolesterola.
10. Vježbajte redovito! Izvor: plivazdravlje.hr
Preporučene vrijednosti kolesterola koje jamčezdravlje i koje bi svakako trebalo zadržati su:
O Ukupni kolesterol manji od 5,0 mmol/l
O LDL kolesterol manji od 3,0 mmol/l
O HDL kolesterol veći od 1,0 mmol/l zamuškarce i veći od 1,2 mmol/l za žene
