Procjenjuje se, da se godišnje seli oko 50 milijardi ptica,od toga oko 5 milijardi između Europe i Afrike.
Mnoge ptice selice koje u područjima Srednje Europe provodeljeto, zimi odlaze u topliju Južnu Europu ili Sjevernu Afriku.Takve vrste nazivaju se selicama na kraće udaljenosti. Druge odlazeu Južnu Afriku i smatra ih se selicama "dugoprugašima". Pored toga,u područja srednje Europe na zimovanje dolaze neke ptice izSkandinavije ili Sibira. Tako mnoge arktičke vodene ptice zimuju naobalama Sjevernog mora i uz njene pritoke. I mnoge pjevice Sjevernei Istočne Europe dolaze u topliju unutrašnjost Zapadne i SrednjeEurope. Vjeruje se, da se za orijentiranje koriste magnetizmom ikonstelacijom zvijezda.
Još jedan razlog da ptice ljeti idu na sjever je i dužinadnevne svjetlosti. Bitno duže vrijeme insolacije omogućuje im iduže vrijeme za potragu za hranom neophodnom što je vrlo povoljnoza podizanje mladunaca.
Za praćenje seobe ptica koristi se prstenovanje, uključujućii dokumentaciju o tome.
U rujnu 2007. je izviješteno, da je ženka jedne vrste šljuka(s oznakom "E7") preletjela 11.500 km dug put od Aljaske do NovogZelanda bez zaustavljanja i odmora. Ptica je bila jedna od višenjih opremljenih s odašiljačem.[1] Time ova ptica drži, koliko jepoznato, rekord u neprekidnoj dužini leta ptica selica.
Hrvatsku ornitofaunu cini 371 vrsta ptica a gnjezdaricama sesmatra 226 vrsta. Obje su ove brojke u europskim razmjerima visokei upućuju na vrlo bogatu ornitofaunu.
Hrvatska spada među najbogatije, najraznolikije i u pogleduzaštite ptica, najvažnije europske zemlje, pogotovo ako se uzme uobzir njena relativno mala površina. Gotovo sve male i srednjeeuropske zemlje imaju manji broj gnjezdarica. Kad se državeuspoređuju po broju gnjezdarica europski ugroženih vrsta, dobiva sestvarna vrijednost hrvatske ornitofaune.
U Hrvatskoj gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta, što jeviše nego u svih malih i srednjih država zajedno( s izuzetkomAlbanije) i više nego u većini velikih europskih država. Po brojugnjezdarica europski ugroženih vrsta, Hrvatska zauzima 14. mjesto uEuropi. Prednjače daleko veće zemlje, kao što su Rusija,Španjolska, Turska, Ukrajina ili Francuska.
Za hrvatsku ornitofaunu općenito se može reći da je vrlougrožena. Neke su vrste već izumrle, dok se drugima brojnost uHrvatskoj višestruko smanjila. Visok udio ugroženih vrstadjelimično je posljedica činjenice da je Hrvatska mala zemlja, novećim dijelom je to posljedica ugroženosti većine staništa i većihili manjih antropogenih pritisaka u gotovo svim staništima uHrvatskoj.
