Oblaci nastaju kondenzacijom i sublimacijom vodene pare.Kondenzacijom se vodena para pretvara u sitne kapljice vode, a akoje temperatura vrlo niska, onda se vodena para izravno pretvara ukristaliće leda.
Vrsta padalina koja pada iz oblaka ovisi o temperaturi usamom oblaku i o temperaturi zraka ispod oblaka. Vodene kapljice uoblaku znatno su sitnije i lakše od kišnih kapi koje nastajunjihovim rastom. Kad kapljice u oblaku dovoljno otežaju, počinjupadati prema tlu. Ako je temperatura ispod oblaka vrlo visoka, možese dogoditi da na putu prema tlu ispare jer se pri padu dodatnozagrijavaju zbog trenja. To se događa npr. iznad Sahare. Ako jetemperatura u oblaku vrlo niska tako da iz njega padaju pahuljicesnijega (koje se sastoje od ledenih kristala) one se pri prolazukroz zrak mogu zagrijati i pretvoriti u hladnu kišu. To se nedogađa kad je temperatura ispod oblaka niska. Tada pahuljice doprusve do tla.
Kad sunce zagrijava površinu Zemlje isparava se voda. Zagrijanizrak i plinovita vodena para se dižu sa zemlje. Što je zrak toplijito više vodenih molekula može primiti. Pored vodene pare se posvudau zraku nalaze i male nevidljive čestice aerosola. One su tako malei lake da su nošene zrakom iako nisu u plinovitom stanju. Što jeveća visina zrak se više hladi. Što je zrak hladniji to manjemolekula vodene pare može sadržavati – znanstvenici za to kažu dase hladni zrak prije zasiti. Tek kad je zrak potpuno zasićenvodenom parom mogu nastajati oblaci, dok prekomjerna vodena para napartikule aerosola u fine kapljice. Kapljice su tanke kao dlaka itako lagane da ih zrak može zadržavati.
Pri kondenzaciji vodena para opet predaje energiju koja jebila potrebna suncu da ispari vodu. Tako se okolni zrak i daljezagrijava i može se i dalje dizati u vis. Na njegovom putu u visinese kapljice oblaka slučajno sudaraju i ujedinjuju.
Na hladnim visinama na oko -20 °C se još uvijek tekuće alijako pothlađene kapljice oblaka djelomično smrzavaju u ledenekristale. Oni i dalje rastu tako što zraku oduzimaju vodenu paru.Kad su dovoljno teški počinju padati prema dolje i dalje jošskupljaju kapljice oblaka. Kristali se zgrudavaju tako u zrna soletuče. Čim prijeđu temperaturnu granicu od 0 °C opet se tope ipadaju na zemlju kao hladna kiša. Kiša je, dakle, stoga "hladna"jer su njene kapljice prije toga bile smrznuta zrna sole ili grada.
Topla kiša najprije nastaje na isti način kao i hladna kiša,ali kapljice oblaka ne smrzavaju nego se samo međusobno sudarajudok ne postanu toliko velike i teške da počnu padati. Pošto tijekomtog procesa uvijek iznova kapljice oblaka isparavaju, ovaj proces upravilu traje duže nego proces nastanka hladne kiše.
