Glagoljica ilatinica su pisama Hrvata. Postoji uglata i obla glagoljica.Abeceda glagoljice ili glagoljska azbuka počinje sa slovomaz…
AZ je prvo slovoglagoljske azbuke i koristi se za pisanje glasa A. To nam govori daje glagoljica "pravi", a ne "krnji" alfabet. "Krnji" alfabetkoristi se u semitskim jezicima, a nazvan je tako jer semitskialfabeti nisu koristili vokale. Zbroj imena prvog slova – AZ – idrugog – BUKI – daje glagoljskom slovoredu ime AZBUKA. Čest jeslučaj da se slovored nazove po imenima prvih glasova pa je ilatinična abeceda tako dobila svoj naziv.
BUKI je naziv zaslovo izvedeno od "bukva", a o tome nam govori arhaični naziv započetnicu – BUKVAR. U germanskim jezicima možemo naći sličnost:BUCH je naziv za knjigu, a on dolazi od naziva za bukvu – BUCHSE.Germani i Slaveni su u svojim pradomovinama "pisali" tako što suurezivali znakove u koru bukve i breze. Koristi se za pisanje glasaB.
VEDE je slovokojim se piše glas V, što u prijevodu na suvremeni hrvatski jezikznači "pozna" ili "zna". Prema tome, prva tri slova (AZ, BUKI iVEDE) znače, otprilike: "Tko slovo zna…". U rano doba pismenostislovoredi su oblikovani tako da su imena slova imala smislenisadržaj, kako bi ih učenici lakše pamtili. Broj tri često sepojavljuje u glagoljici, pa tako i u ovom slovu. To možemopripisati simbolici Svetog Trojstva, posebno ako znamo da sunajvjerojatniji autori ovog pisma, sv. Ćiril i Metod, bili grčkiredovnici.
GLAGOLI je slovokoje se koristi za pisanje glasa G, a znači: čitati, govoriti,čitati glagoljicu, služiti misu na glagoljici, govoriticrkvenoslavenski (glagoljati). Od tuda i naziv za pismo -GLAGOLJICA. Zbog toga su i svećenici, koji su služili misu nacrkvenoslavenskom jeziku i čitali iz glagoljskih knjiga, dobilinaziv od naroda – GLAGOLJAŠI.
DOBRO je slovokojim se piše glas D, a i ime mu jednostavno znači "dobro". Našarečenica ( AZ + BUKI + VEDE + GLAGOLI + DOBRO) do sada značila biotprilike: "Tko slova znade čitati dobro…"
(J)EST je slovokojim se piše glas E, a znači je ili jest. Slično je slovu E iznašeg, latiničnog, pisma, osim što je okrenuto u suprotnu stranu.Budući da to slovo nalikuje slovu ? (eta) iz grčkog alfabeta,potrebno je naglasiti da je to jedini primjer gdje se autorvidljivo poslužio uzorom iz grčkog pisma.
ŽIVETI je slovokojim se piše glas Ž. Nije ga potrebno prevoditi jer znači upravo"živjeti". Kod ovog slova nema grčkog utjecaja jer se ovdje radi oposebnom slavenskom glasu. Zbog "kvačice" upisane iznad znakapostoje teorije da je upravo ovo slovo utjecalo na razvoj češkihdijakritika koje smo i mi preuzeli u hrvatskoj latinici.
ZELO je slovokoje se koristi za pisanje glasa DZ, koji je nekad bio u upotrebi.Kao što vidimo radi se o dvoglasu, a zanimljivo je da ljudi tadanisu znali što je glas, a što slovo. Dokaz da dvoglas nije fenomensamo glagoljice jest taj da su i raniji alfabeti imali istodobnodvoglase, troglase kao i samostalne glasove.
ZEMLJA je slovokojim pišemo glas Z. Svrstavamo ga u najveća slova glagoljice. I utom slovu može se naći utjecaj Svetog Trojstva, odnosno vjerskusimboliku koja je utjecala na autore kada su stvaraliglagoljicu.
IŽE označava glasI, ali samo u iznimnim slučajevima. Češće se koristilo kaoinicijal, odnosno, kao početno slovo u tekstu ili dijelovimateksta. U kasnijim se tekstovima koristilo uglavnom kao broj.
I je slovo kojimse najčešće pisao glas I. To je slovo čija je forma simetrična ipodsjeća na pješčani sat. Sastoji se od dva zatvorena prostora kojase nazivaju OKA te stoje jedan iznad drugog, a spojeni susredišnjim suženim dijelovima. U obloj glagoljici izgleda kaoobrnuto S, a u kurzivnoj slovo je postavljeno vodoravno, ali jezadržalo zatvorene prostore koji se sada nalaze jedan pokrajdrugog.
ĐERV se uglavnomupotrebljava za pisanje glasa Đ. Međutim, u najstarijim tekstovimakoristilo se "mekše" G za pisanje nekih grčkih riječi ("evangelie"ili "angel"). U novijim tekstovima često se koristilo i za pisanjeglasa J. Zbog češćeg i raznovrsnijeg korištenja glasa J, usuvremenom hrvatskom jeziku razvijen je i drugi oblik slova ĐERVisključivo za pisanje glasa J.
KAKO je slovokojim se piše glas K. Ono je jedno od rijetkih slova koje nijesastavljeno od zatvorenih prostora. To slovo uvelike podsjeća naarapski broj 4. Na vrh slova ponekad se stavlja vodoravna crta kojuzovemo u pismu KROVNA CRTA.
LJUDI je slovokoje se koristi za pisanje glasa L, iako bi mogli zaključiti izimena da se koristi za pisanje glasa LJ. Ima iste osnove kao islovo ŽIVETI, a razlika je u tome što slovo LJUDI ima iznad gornjecrte mali zatvoreni prostor.
MISLITE sekoristi za pisanje glasa M. To je slovo najsličnije svom latiničnomparu, ali treba naglasiti da je stariji obli glagoljski tip, kojipodsjeća na grozd, bio sasvim autentičan.
NAŠ se koristi seza pisanje glasa N. Po obliku to je jednostavno slovo, s maloelemenata. U obloj glagoljici dobiva s lijeve strane produžetaksrednje crte prema dolje, a u uglatoj STOPALO – vodoravnu crtu nakojoj slovo stoji.
ON je slovo kojimse u glagoljici piše se glas O. Oblik tog slova može nas zbunitizbog sličnosti sa slovom I jer se, također, sastoji od dva OKApostavljenih jedan iznad drugog, no ovo slovo ima s desne straneokomitu crtu koja povezuje ta dva slova.
POKOI se koristiza pisanje glasa P. U prijevodu na suvremeni hrvatski jezikotprilike znači mir. Tri okomite crte možemo opet povezati sutjecajem vjerskih simbola. Kod ovog slova vidi se da glagoljicanije usko vezana uz PISMOVNU CRTU (crta koja s donje strane omeđujeslova). U latinici slova sjede na toj crti, dok u glagoljici slovavise obješena o gornju crtu.
RCI je slovokojim zapisujemo glas R. Podsjeća na slovo NAŠ, ali je postavljenonaglavce. Može se reći da ima grčku osnovu jer podsjeća na naglavcepostavljeni grčki kapitalni RHO.
SLOVO je znak kojim pišemo glas S. To je vizualnonajdojmljivije slovo glagoljice. Kroz obli i uglati alfabet to seslovo malo mijenjalo, neprestano zadržavajući oblik gljive. U oblojglagoljici vizualni par mu je slovo I, jer ima isti oblik, aliokrenut naglavce. U kurzivnoj glagoljici, zbog brzopisa, gubi svojusimetričnost.
TVRDO je slovokojim pišemo glas T. Kod ovog slova možemo vidjeti kako se istioblik primjenjuje kod dva slova okretanjem za 180 stupnjeva. Potome vidimo da se autor vodio principima kombiniranja jednog oblikana više načina, što je u to vrijeme bilo uobičajeno kod stvaranjapisma.
UK ili UKI ime jeslova kojim pišemo glas U. Ovdje je riječ o samoglasniku jer imaelemente koji su prisutni i kod samoglasnika O i E. Možemo reći dase u uglatom slovu UK spajaju O i E.
FRT je slovo kojeoznačava glas F. To slovo različito je u obloj i uglatoj glagoljicipo svom obliku. U obloj glagoljici ono podsjeća na vagu zbog dvijeplitice koje se nalaze s lijeve i desne strane slova, a u uglatojto slovo dobiva formu grčkog slova ? (fi). Pretpostavlja se da jedo toga došlo tijekom prevođenja grčkih tekstova jer je uočenajednostavnost grčkog slova koje se uklapalo u glagoljicu. A moždase to dogodilo i zbog pomodarstva jer trebamo imati na umu da su iprepisivači samo ljudi. Slovo ima sličan oblik i u kurzivnojglagoljici.
