SKANDINAVSKI poluotok i daleki europski sjever u svojojpovijesti oduvijek je zanimao pustolove i istraživače željne novihspoznaja o granicama ljudske prilagodljivosti gotovo nemogućimklimatskim uvjetima te vrlo neobičnoj kulturi koja se razviladaleko od velikih europskih središta. Danas posjetiti Skandinavijui njezin krajnji sjever nije više nešto rezervirano samo zanajodvažnije, ali dok smo planirali ovaj poprilično daleki putmiris male avanture ipak se osjećao u zraku.
Izgledali smo pomalo smiješno kada smo vrućeg srpanjskog danautrpavali zimske jakne i debele pulovere u auto, ali upozoreniunaprijed o ćudljivom vremenu na sjeveru ipak nismo htjeli ništariskirati. Malu bojazan stvarale su nam i negativne predrasude okorejskim automobilima tipične za Hrvate – na put od preko 10.000kilometara u pustoš Laponije povest će nas naša Kia Sephia II.
U pretrpanom autu krenuli smo put Austrije. Kod Graza smoskrenuli za Linz te dalje prema Njemačkoj. Austrija je za putovanjeneugodno skupa zemlja, jer osim vinjete nekoliko puta se naplaćujei cestarina. Austrijski tuneli su također na lošem glasu, jednakokao i neugodna sitničava policija, pa smo se ipak malo ugodnijeosjećali kada smo se dokopali Njemačke.
Potsdam – sjaj moći stare Pruske
Budući da nam je glavni cilj putovanja bila Skandinavija, nismose dulje zadržavali u Njemačkoj. Ipak, nismo mogli odoljeti a da nepogledamo barem neke manje gradove. Prvi u nizu bio je Weimar,gradić u kojem su svojevremeno boravili Goethe, Shiller, Bach,Liszt i mnogi drugi umjetnici. Ovaj grad je osim toga u prvojpolovici prošlog stoljeća bio središte kontroverzne Weimarskerepublike. Međutim, očekivali smo možda previše od samog Weimara –zatekli smo, naime, idiličan lijep gradić koji se na svakom ugluponosi Goetheom i Shillerom, ali koji nije sam po sebi nešto zaistaosobito. Slično je bilo i sa Wittenbergom, našim slijedećimizborom. U ovom gradu je djelovao Martin Luther, jedan od začetnikareformacije. Međutim, osim nekoliko crkvi i lijepih trgova, ovajgrad također ne može ništa zaista osobito ponuditi.
Treći izbor bio je pun pogodak – Potsdam kraj Berlina u sebikrije Sanssouci park i nekoliko palača od kojih zaista zastaje dah.Najljepša od svih je veličanstvena Nova palača, kraljevskarezidencija izgrađena na zalazu baroka. Upravo ova palača je moždanešto najljepše što smo vidjeli tijekom cijelog našegputovanja.
Simbol Berlina – pokriven!
Nismo mogli odoljeti a da ne uđemo u Berlin, makar samo davidimo Brandenburška vrata. Međutim, vrlo brzo smo se zapetljali uzagušujući promet ovog tromiljunskog grada, parkirali popriličnodaleko, a nakon svega ovaj simbol Berlina bio je – potpunopokriven! Naime, restauratori su ga bezobzirno cijeloga pokrili, ami smo se ubrzo pomalo pokisli pokušavali kroz slabo označenivelegrad s vrlo neobičnim prometnim rješenjima, dokopati autocesteza Hamburg. Velika utjeha slijedećeg dana bio nam je Lübeck, bisernjemačkog sjevera. Ovaj prekrasni grad u mnogočemu podsjeća naAmsterdam, a u njemu se već može osjetiti i ugođajSkandinavije.
Ceste u Njemačkoj mogu se samo poželjeti: vrlo gusta mrežaprostranih autocesta potpuno je besplatna, stajališta su česta iudobna, policija rijetka, a ograničenja brzine – nema. Na područjunekadašnje Istočne Njemačke autoceste se intenzivno grade, pa vasugodno iznenade novoizgrađene dionice kojih nema čak niti unajnovijim atlasima. Jedino što zbunjuje je katkad nedostatakzaustavne trake i zaštitne ograde te vrlo česti radovi nacesti.
Draž danskih dvoraca
Na granici Njemačke i Danske kod Flensburga nema zaustavljanjavozila i pregledavanja putovnica. Naš izbor na Jutlandu, velikomdanskom poluotoku, bio je najstariji danski (i skandinavski) gradRibe. Ovo nekad važno trgovačko središte danas je ugodni povijesnigradić koji je u potpunosti sačuvao ugođaj starine. Ribe se ponosii svojom katedralom, a zanimljiva je i njegova vikinška prošlost očemu govori nekoliko muzeja.
Za svega nekoliko sati lagane vožnje stigli smo preko mosta nasredišnji danski otok Funen i grad Odense, koji se ponosi snekoliko vrijednih građevina i rodnom kućom slavnog pisca HansaChristiana Andersena. Ipak, od samog grada i Andersenove rodne kućemnogo je zanimljiviji predivan renesansni dvorac Egeskov koji senalazi tridesetak kilometara južno od Odensea.
Otoke Funen i Zealand povezuje veličanstveni novoizgrađeni most.Njegova ljepota ipak se čini puno manja kad se suočite s mostarinom- za osobne automobile prelazak stoji oko 220 kuna! Budući da jeotok Zealand srce danske moći i sjaja, posvetili smo mu najviševremena. Posjetili smo katedralu sa sarkofazima danskih kraljeva ikraljica u Roskildeu, vjerojatno najljepši danski dvoracFrederiksborg u Hillerodu te malo manje impozantan dvorac Kronborgu Helsingoru, ponajprije poznat zbog Shakespearovog Hamleta.
Copenhagen – biser europskog sjevera
O sjaju Copenhagena mogle bi se napisati beskrajne knjige, pa jeuzaludno sažimati sve dojmove u nekoliko redaka. Dok, primjerice, odivoti Christiansborga uopće ne treba pričati, potrebno jeistaknuti da Copenhagen nudi i čitav niz manje poznatih ugodnihiznenađenja, poput, primjerice, dvorca Rosenborg. Razgledavanjegrada brodom stoji oko pedeset kuna i nudi pogled na metropolu snjezinih brojnih kanala. Copenhagen je nezaboravni biser europskogsjevera.
Danske ceste vrlo su ugodne i jednostavne za vožnju, aravničarski reljef ne zahtjeva vijadukte i tunele. Specifičnostdanskih autocesta je znak s dvije strelice koje se stapaju u jednu,a koji znači da se dvije trake spajaju, pri čemu sva vozila imajujednaku prednost prolaza. Iako ovo zvuči zbunjujuće, u praksi tosasvim jednostavno funkcionira. Svi pravci odlično su označeni, pasnalaženje uopće ne predstavlja problem. Iznimka je jedinoCopenhagen i njegova predgrađa u kojima se putokazi ograničavajusamo na najbliže četvrti i prigradska naselja, ali uz detaljnukartu i praćenje oznaka cesta ovi problemi nestaju. Iako je biopočetak kolovoza, nekoliko dana vladalo je za naše pojmovekasnojesensko vrijeme – gusta magla, hladnoća i jaka kiša, pa jestoga razumljivo da su za cijelu godinu u Danskoj obavezna upaljenakratka svijetla i po danu.
Ugodan tjedan u Danskoj zaključili smo prelaskom tunela i mostaOresundsbron. Od samog pogleda iz daljine na ovo europskograditeljsko čudo zastaje dah, a tek vožnjom njime shvatite kolikoje ovaj most zaista velik. S druge strane mosta dočekala nas jeŠvedska, čime je završila prva etapa našeg putovanja.
više na: www.putopis.net
