Krvna plazma je žućkasta tekućina koja se dobiva nakoncentrifugiranja krvnih tjelešaca. Čini je voda, u kojoj suotopljene soli i bjelančevine.
Voda čini 90-92% krvne plazme i njena količina je stalna. Vodaiz plazme čini dio vanstanične vode i u tijekom života njenpostotak u plazmi se mijenja.
Neorganske soli čine oko 0,8% krvne plazme i nalaze se u vidukationa, aniona i oligoelemenata. Kationi su: natrij, kalij, kalciji magnezij. Najvažniji anjoni su: kloridi, bikarbonati, fosfati isulfati. Oligoelementi su: željezo, bakar, mangan, kobalt, jod idr.
Organske tvari su: bjelančevine, lipidi, ugljikohidrati,vitamini, enzimi i hormoni. Bjelančevine su najveći čvrsti sastojakkrvne plazme. Ukupna količina je 6,5 g %. Djele se u tri grupe:fibrinogen, albumini i serum globulini. Fibrinogen je najznačajnijabjelančevina u koagulaciji krvi. Po kemijskom sastavu spada uglobuline. Stvara se isključivo u jetri. Količina u plazmi je0,3-0,5 g %. Albumini su zastupljeni u plazmi s 3,5-5,0 g %.Stvaraju se u jetri i uloga je u održavanju osmotskog tlaka krvi.Globulina ima u krvnoj plazmi 2-3 g %.
Lipidi, čija količina varira u krvnoj plazmi zavisno od vrstehrane i vremena koje je proteklo od obroka do vremena uzimanja krviza određivanje lipida.
Ugljikohidrati su u većini u obliku glukoze. Njezinakoncetracija u krvnoj plazmi je 80-120 mg %, ali se poslije obrokapovećava do 200 mg % da bi se za 2-3 sata vratila na normalno.
Vitamini su u krvnoj plazmi zastupljeni u vrlo malimkoncentracijama:
Vitamin A 0,025 mg %
Vitamin B1 0,0005
Vitamin B2 0,0008
Nikotinska kiselina 0,03
Vitamin B5 0,012
Vitamin B9 0,0017
Vitamin C 0,75
wikipedia.org
