Prije ili kasnije svaki vrtlar podlegne želji da zasadi lavandu,
romantičnu biljku koja već gotovo 2000 godina ukrašava dvorišta i
vrtove širom svijeta, piše slobodnadalmacija.hr.
Stari Grci rabili su je u medicinske svrhe i za dezinfekciju, a
Rimljani su njezinim eteričnim uljima obogaćivali svoje kupke koje su
smirivale duh. Upravo zbog toga vjeruje se da je lavanda ime stekla od
latinskoga glagola “lavare”, što znači “kupati se”. Naši preci
koristili su je radi brojnih koristi, kao cvjetni dodatak hrani ili kao
punjenje za jastuke protiv nesanice, do aromaterapije.
Dragocjeno ulje
Lavanda je jedna od najraznovrsnijih trajnica, ima ih 48 vrsta te čak
dvjestotinjak sorti i varijeteta. Prvi zapis o lavandi datira iz 13.
stoljeća pa se drži da je u to doba počelo njezino širenje u srednjoj
Europi.
Najstarija i najpoznatija je prava lavanda (Lavandula officinalis, L.
vera ili L. angustifolia), izvorna vrsta prenesena iz prirode, čijim su
križanjem nastale brojne podvrste i hibridi poznati kao fina ili
engleska lavanda. Široko rasprostranjene vrste još su i širokolisna
lavanda (Lavandula spica ili L. latifolia) te španjolska lavanda
(Lavandula stoechas).
U rasadnicima se mogu nabaviti brojni hibridni križanci prave i
širokolisne lavande poznati pod imenom “lavandini”, koji su robusnijeg
izgleda, dužih cvjetnih stabljika te širih listova od svojih roditelja.
Uz to, imaju veći udio ulja u cvijetu te veći prinos, zbog čega se,
osim u vrtovima, sade i na farmama. I poznata hvarska lavanda genetski
je zapravo lavandin, a najrodnija od naših nekoliko sorti nosi ime
budrovka, navodno po
Budroviću koji ju je donio na Hvar.
Lavanda je nezamjenjiva u vrtovima zbog aromatična mirisa i zagasite
ljubičaste boje. No, ima ih i u drugim nijansama, od lila i ružičaste
do žute i bijele boje, ovisno o sorti, a razlikuju se i po visini
rasta. Tako se od sorte visoke 70 centimetara mogu oblikovati živice,
dok je niske, kompaktne sorte bolje zasaditi kao pojedinačne grmiće.
Originalno sve divlje lavande potječu s Mediterana, a njihova prirodna
staništa protežu se od Kanarskih otoka i Madere, preko sjeverne i
istočne Afrike te juga Europe, sve do Arabije, čak do Indije. To je i
razlog zašto lavanda najviše voli kamenita područja na direktnom suncu,
pa na takvim mjestima najbolje i cvate. Ipak, posljednjih su stotinjak
godina u rasadnicima uzgojeni brojni hibridi prilagođeni drugim,
hladnijim kontinentalnim podnebljima, pri čemu lavanda lakše podnosi
hladnoću nego vlagu.
Vinska kriza
U Dalmaciji, a posebice na otoku Hvaru, lavanda, odnosno lavandin
počeli su se intenzivno saditi za vrijeme “vinske krize” nakon Prvog
svjetskog rata. Danas traje proces revitalizacije uzgoja lavande u
Hrvatskoj pa se nasadi njezinih odgovarajućih hibrida, osim u
Dalmaciji, uzgajaju i u unutrašnjosti Hrvatske te u Istri.
Uzrok prekida je neslaganje karaktera, a ne treća osoba - nisam u vezi i nema naznaka nove ljubavi,...
Sve su glasnija šaputanja kako Tanja Dragović, supruga tenisača Gorana Ivaniševića njeguje nježno pr...
'Svoju je kćer nudila svima za bilo koji posao kako bi što više zaradili, željela ju je poslati da p...
Madrac koji jamči kvalitetan san mora se prilagoditi obliku tijela tako da blago podupire kralježni...
Vruć zrak, energično češljanje… sve što je štetno za osjetljivu kožu i vlasište ne preporučuje se ni...
U obiteljima odlučuju roditelji, a u vrtićima i školama odrasli
