Prehrana s velikim udjelom vlakana osigurat će zdrav
i snažan razvoj crijevne flore. Tu na scenu stupaju prebiotici. Od
probiotika ih razlikuje samo jedno slovo, no riječ je o dva različita
pojma, a jedni bez drugih ne mogu, piše vita.jutarnji.hr.
Probiotici se, naime, mogu razmnožavati samo u odgovarajućem
ambijentu i uz odgovarajuće izvore hrane. Prebiotici pak nisu živi
mikroorganizmi, poput probiotika, već neprobavljivi sastojci nekih
namirnica koje konzumiramo. Riječ je o oligosaharidima, neprobavljivim
ugljikohidratima (čovjek nema enzime potrebne za njihovu razgradnju),
kao što su celuloza ili pektin koji su prisutni u voću, povrću te
općenito u mnogim namirnicama biljnog porijekla. U našem organizmu ti
šećeri postaju hrana za "dobre" bakterije (primjerice bifidobakterije i
laktobacile) te potenciraju njihovu aktivnost, a time i razmnožavanje.
Cikorija – vrelo prebiotika
Prebiotici u prehrambenim proizvodima dolaze u obliku inulina,
oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS). Inulin i FOS su molekule
fruktoze i glukoze koje hrane i potiču razmnožavanje probiotičkih
bakterija, posebice bifidobakterije. Oba prebiotika prirodno su
prisutna u korijenu cikorije i čičoke (gomoljasta biljka koja potječe
iz Amerike), no FOS se može naći i u namirnicama poput luka, šparoga,
češnjaka, banana, ječma, pšenice i rajčica. I, naravno, prisutni su u
fermentiranim mliječnim proizvodima, u koje se dodaju kako bi
pospješili preživljenje probiotika, ali i kao blagi zaslađivači, te
tvari koje poboljšavaju okus i teksturu mliječnih proizvoda s niskim
udjelom masti.
Zašto su dragocjeni
Osim što poboljšavaju svojstva probavne mikroflore, prebiotici imaju
i druga pozitivna svojstva. Naime, kad bakterija razlomi oligosaharide
u našem probavnom traktu, stvara se biturat za koji je znanstveno
dokazano da štiti od raka. Uz to, prebiotici su pogodni i za
dijabetičare jer imaju glikemijski indeks jednak nuli, odnosno ne
potiču izlučivanje inzulina. Ni tu nije kraj njihovim blagotvornim
učincima na zdravlje:
pridonose poboljšanju sastava intestinalne mikroflore i sniženju
ukupnog kolesterola i masti u serumu te poboljšavaju omjer HDL i LDL
kolesterola.
Što i kada uzimati
Ako želimo postići pozitivan učinak na crijevnu floru, potrebno je redovito uzimati probiotike i prebiotike. Preporuka je jednom dnevno, ujutro.
Posebno je ta navika korisna za osobe s osjetljivim želucem i želučanim tegobama, poput starijih osoba, male djece i osoba koje često putuju i mijenjaju podneblja, klimu i hranu.
Danas na tržištu postoji čitav niz probiotičkih proizvoda: acidofil,
bioaktiv LGG jogurt s inulinom, pa i svježe pripremljeni
visokokoncentrirani probiotički proizvodi.
Postoje i vrlo kvalitetni
probiotici u sofisticiranoj proizvodnji tekućeg i praškastog oblika
koji se vrlo spretno spajaju u aktivni oblik. Ljekarne nude i određene
probiotike u obliku kapsula kao i neke multivitaminske pripravke
obogaćene probiotikom.
Uzrok prekida je neslaganje karaktera, a ne treća osoba - nisam u vezi i nema naznaka nove ljubavi,...
Sve su glasnija šaputanja kako Tanja Dragović, supruga tenisača Gorana Ivaniševića njeguje nježno pr...
'Svoju je kćer nudila svima za bilo koji posao kako bi što više zaradili, željela ju je poslati da p...
Madrac koji jamči kvalitetan san mora se prilagoditi obliku tijela tako da blago podupire kralježni...
Vruć zrak, energično češljanje… sve što je štetno za osjetljivu kožu i vlasište ne preporučuje se ni...
U obiteljima odlučuju roditelji, a u vrtićima i školama odrasli
