Tijekom proljeća često se javlja osjećaj umora, napadaju nas viroze
i prehlade, a takvom, poljuljanom zdravstvenom stanju dodatno pridonose
i velike temperaturne razlike između noći i dana. Posljedično, dolazi
do pada imuniteta i brzo treba dići razinu i snagu obrambena sustava.
Stručnjaci tvrde da su crijeva čovjekov najveći imunosni organ (uz
limfni sustav) i važan su čimbenik tzv. stečenog imuniteta. Dakle, ne
onog što smo ga dobili rođenjem, već onog koji smo stekli tijekom
života, piše vita.jutarnji.hr.
Kad se ravnoteža naruši
Još prije više od stotinu godina poznati znanstvenici Pasteur i
Mečnikov ukazali su na korisne učinke mikroorganizama, posebice
bakterija mliječne kiseline, na unapređenje zdravlja ljudi. No,
posljednjih godina probiotici doživljavaju pravu eksploziju, ne samo u
svakodnevnoj prehrani već i u terapijskoj primjeni u liječenju
različitih zdravstvenih tegoba.
Probiotici
su kulture živih mikroorganizama vrlo korisne za zdravlje i imunitet
čovjeka. Dodaju se hrani kako bi se uravnotežila crijevna mikroflora
koja je zbog nekih tegoba poremećena. Naime, kada se iz bilo kojeg
razloga crijevna mikroflora naruši pa nadvladaju loše, tj. patogene
bakterije, mogu se pojaviti tegobe kao što su učestale rijetke stolice,
a i naš imunosni sustav može oslabiti. Problemi ili zdravstvene teškoće
poput nadutosti, bolesti želuca, proljeva, osjećaja slabosti, slabog
apetita, infekcija, problema s kožom i alergijama samo su neki od mogućih simptoma narušene crijevne bakterijske mikroflore.
Dobrih je više!
U crijevima živi od 400 do 500 vrsta bakterija, a njihov ukupan broj
doseže i stotinjak milijardi. Najveći njihov dio otpada na četrdesetak
vrsta, a većina bakterija crijevne flore je korisna. No, u crijevima su
prisutne i bakterije koje mogu biti štetne i izazivati tegobe.
Kad je sve u redu, bakterije žive u uravnoteženom odnosu u kojem
prevagu imaju one dobre ili poželjne, koje učinkovito pomažu da
probavimo obrok, dobijemo iz obroka hranjive tvari i energiju potrebnu
za život. Dobre bakterije u crijevima sudjeluju u sintezi vitamina K i
nekih vitamina B skupine, čuvaju ravnotežu crijevne mikroflore,
podupiru rad imunosnog sustava i štite nas od bolesti. Zbog svega toga
dobre se bakterije danas dodaju mlijeku, siru, jogurtu, acidofilu,
kefiru…
O nama ovisi hoćemo li odgovarajućom prehranom osigurati održanje
potrebnog broja korisnih bakterija te uspostaviti ravnotežu u kojoj je
dobrih bakterija uvijek više od štetnih.
Ne može bez voća i povrća
Korisne se bakterije održavaju na životu i u poželjnim
koncentracijama fermentiranjem prehrambenih vlakana koja unosimo u
organizam namirnicama biljnog podrijetla. Stoga je vrlo važno
konzumirati voće i povrće bogato balastnim tvarima ili vlaknima. Ta
vlakna tijelo ne može probaviti, pa ona odlaze do debelog crijeva gdje
služe kao dobrodošla hrana gladnim bakterijama.
Ako dnevno ne unesemo barem 25 do 35 g vlakana i tako zanemarimo
odnose u našoj crijevnoj flori, te se uz to nedovoljno krećemo, probava
će biti neredovita ili usporena, a osoba će se osjećati umorno i
bezvoljno.
Ljekoviti učinci probiotika
• Probitoici potiču obrambeni odgovor organizma povećavanjem broja
antitijela u organizmu i djelovanjem specifičnih obrambenih stanica,
primjerice T limfocita, antiupalnih posrednika citokina i specifičnih
antitijela (IgA).
• Probiotici su učinkoviti u prevenciji i terapiji mnogih infekcija
i upala, Chronove bolesti, kolitisa, kao i kod različitih vrsta
alergija, poput neurodermitisa i astme.
• Sudjeluju u uklanjanju otrova iz tijela.
• Povećavaju toleranciju na laktozu.
• Znatno smanjuju pojavu dijareje (prilikom uzimanja antibiotika, na putovanjima, tijekom kemoterapije).
• Sudjeluju u proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina koje služe
kao hrana stanicama sluznice crijeva, pa osiguravaju cjelovitost
sluznice.
• Sprečavaju pojavu zatvora.
• Uravnotežuju imunosni sustav (prevencija infekcija, smanjenje pojave alergija i autoimunih bolesti).
• Učinkovito utječu na smanjenje lošeg kolesterola i uravnoteženje odnosa dobrog i lošeg kolesterola.
• Pomažu apsorpciji minerala poput kalcija i utječu na njegov metabolizam (pomažu sprečavanju osteoporoze).
• Sudjeluju u sintezi vitamina i raspoređivanju esencijalnih aminokiselina u organizmu.
Zapamtite!
Bakterijska je crijevna mikroflora strogo individualna, kao otisak
prsta. Po njoj se razlikuje metabolizam od osobe do osobe i po tomu je
svatko od nas jedinstven.
Treba imati na umu i da probiotici istog soja nemaju jednak učinak kod svih navedenih zdravstvenih tegoba.