Sezona obilja voća i povrća je pred vratima. Pažljivo birajte što
ćete kupiti u dućanima i na tržnicama želite li izbjeći opasnosti zbog
tretiranja pesticidima. Pesticidi su opasni za ljudsko zdravlje: mnogi
su kancerogeni, većina ih štetno utječe na hormonalni status, mogu biti
uzrok neplodnosti, deformacija fetusa, toksični su... Znamo i da su
neki, poput zloglasnog DDT-ja, već odavno zabranjeni u gotovo cijelom
civiliziranom svijetu, ali i da se, unatoč zabranama, koriste u Aziji,
Africi i Južnoj Americi te da se tragovi tog pesticida i dalje
pronalaze u namirnicama koje konzumiramo. Ono što ne znamo i što nas
brine jest u kojoj je mjeri zapravo sigurno voće i povrće koje marljivo
jedemo, uvjereni kako činimo nešto dobro za svoje zdravlje. Domaći
proizvođači, tvrde stručnjaci, svoje proizvode tretiraju samo u nužnoj
mjeri, i to isključivo dopuštenim sredstvima, a u prilog sigurnosti
hrvatskog voća i povrća ide i činjenica da je zbog klime i položaja kod
nas potrebna mnogo manja zaštita nego u brojnim drugim zemljama. Ako
nas takva objašnjenja i umire, ostaje pitanje koliko je sigurno uvozno
voće i povrće koje dolazi iz raznoraznih zemalja, ponekad i iz onih u
kojima sustavi kontrole zdravstvene ispravnosti nisu najrazvijeniji.
Odgovor na to pitanje Vita je potražila od dipl. ing. spec.
ekoinženjerstva Gordane Jurak iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija
Štampar”.
Koliko ima pesticida na uvoznom voću i povrću?
Gotovo u svakom voću i povrću mogu se naći ostaci pesticida, ali te
su količine toliko niske da ne narušavaju zdravlje. Slučajevi u kojima
količina pesticida prelazi dopuštene granice su rijetki i tu je riječ o
zaista vrlo malom broju voća i povrća. Općenito, smatram da je kontrola
voća i povrća koje uvozimo dosta dobra jer uvozimo pretežno iz
europskih zemalja, najčešće Španjolske, Grčke i Italije, u kojima je
sustav kontrole vrlo dobro organiziran i kvalitetan, tako da su vrlo
mali izgledi da do nas uopće dođu pošiljke s nedopuštenom količinom
pesticida. Također, na uvoznom voću i povrću čije uzorke dobivamo na
analizu, ne nalazimo ni nedopuštene pesticide, kao što je DDT.
Koje pesticide najčešće pronalazite?
Najčešće su to novije generacije pesticida, kao što su fungicidi i
insekticidi iz skupine organofosfornih insekticida i piretroidi koji se
danas najviše koriste. S tim da se insekticidi koriste tijekom obrade i
proizvodnje voća i povrća, a fungicidi uglavnom nakon što se pokupi
urod da bi se on što duže održao.
Koliko su ti pesticidi opasni?
I jedni i drugi su opasni ako su prisutni u hrani u količini iznad
dopuštene granice. Primjerice, za jabuku je za svaki pesticid određena
granica, pa tako za krušku, breskvu... Te je granice odredila Europska
komisija na temelju procjene rizika, a najniža granica koja postoji je
0,01 mg po kilogramu voća ili povrća.
Što kad pronađete u nekom proizvodu nedopuštene količine pesticida?
Otkrijemo li u nekom proizvodu nedopuštenu količinu pesticida, to
javljamo inspektoru koji potom zabranjuje uvoz, odnosno ulazak te
pošiljke u zemlju. Ta se pošiljka ili vraća u zemlju iz koje je stigla
ili se uništava.
Koliko loše utječu pesticidi
Prema istraživanjima britanskih znanstvenika, objavljenim u
publikaciji Scientific American, mnogi pesticidi koji su se dosad
smatrali "bezopasnima" loše utječu na muške hormone. Testovi su
pokazali da 30 od 37 testiranih pesticida blokira djelovanje muških
hormona. Za 16 od 30 pesticida dosad se nije znalo da utječu na muške
hormone, objavljeno je u časopisu Environmental Health Perspectives.
Mnogi od novootkrivenih štetnih pesticida su fungicidi koji se koriste
na voću i povrću, a čiji tragovi ostaju u hrani. Stručnjaci sa
Sveučilišta Rochester, koji se bave istraživanjem utjecaja kemikalija
iz okoliša na ljudsku reprodukciju, tvrde da je problem u tome što
većina pesticida koji se danas naširoko koriste nije odgovarajuće
testirana, a mogu dugoročno utjecati na ljudsko zdravlje.
Na internetu se mogu pronaći neke bijele i crne liste voća i povrća
s obzirom na njihovu rizičnost od zagađenosti pesticidima. Tu se navodi
da su među najsigurnijim voćem papaja, ananas ili mango. Jesu li te
informacije istinite?
Da, istinite su, jer se te vrste voća uglavnom i ne tretiraju
pesticidima. Možda bi tako u nas na bijeloj listi bio lješnjak, jer se
ni on ne tretira nikakvim pesticidima. No, u pravilu se sve voće i
povrće tretira, tako da sve ima jednaku mogućnost prisutnosti ostataka
pesticida. Kao skupinu voća kod koje je možda potreban veći oprez
izdvojila bih citruse, odnosno limune i naranče. Naime, u trgovinama su
na tim voćkama nalijepljene deklaracije na kojima piše da je kora
nejestiva jer je tretirana pesticidima, ali većina ljudi to ne zna jer
na to ne obraća pažnju. A kora tog voća, koju ljudi često ribaju u
kolače i druge slastice ili napitke, uistinu sadrži pesticide. Svaki
takav primjerak koji smo analizirali zaista je u kori sadržavao
pesticide, ponekad u količini vrlo blizu dopuštene granice, a ponekad i
veću.
Što je s krumpirom iz Egipta ili, primjerice, kineskim češnjakom koji se uvelike prodaju u našim trgovačkim centirma?
Egipatski krumpir dolazi nam na analizu i on je u redu. Egipat inače
ima jako razvijenu analitiku i laboratorije za analizu kakvoće
namirnica, koji su čak i bolji od naših, tako da je samo zabluda da bi
namirnice iz te zemlje mogle biti upitne zdravstvene ispravnosti. I
češnjak iz Kine je također prošao analizu kod nas i ispravan je što se
tiče pesticida.
Kako se zaštititi od pesticida? Je li pranje vodom dovoljno da se oni uklone?
Temeljito pranje je dovoljno. U laboratoriju smo ispitali koliko
pranje vodom utječe na prisutnost pesticida. Uzorke koji su imali
određenu količinu pesticida analizirali smo prije i poslije pranja u
vodi i pokazalo se da se ostaci pesticida u velikoj mjeri mogu ukloniti
vodom. Osim toga, što se tiče voća i povrća koje se guli, guljenjem se
ostaci pesticida gotovo potpuno uklanjaju.
Mogu li pesticidi doprijeti unutar ploda?
Naravno da mogu, ali ipak se najviše zadržavaju na kori. Što se tiče
tragova pesticida u voću ili povrću, oni će se termičkom obradom
vjerojatno razgraditi, jer su novije skupine pesticida vrlo
termolabilne. U pravilu se novije generacije pesticida sve brže
razgrađuju, pa tako ima nekih koji se razgrade već za jedan dan ili čak
za nekoliko sati.
Nije sve voće i povrće jednako zagađeno
Ako ste, unatoč tvrdnjama stručnjaka, sumnjičavi i ne vjerujete da
je sve voće i povrće u podjednakoj mjeri zagađeno pesticidima, donosimo
vam listu Radne grupe za okoliš (The Environmental Working Group) iz
Washingtona. Njihovi stručnjaci svake godine testiraju razinu pesticida
u raznim proizvodima te na temelju rezultata analiza sastavljaju liste
najzagađenijih i najčišćih vrsta povrća i voća. Kako kažu, unos
pesticida možemo smanjiti orijentiramo li se na one vrste koje ih
sadrže u manjoj količini.
• 12 vrsta voća i povrća najzagađenijih pesticidima (radije odaberite iz organskog uzgoja)
celer
breskve
jagode
jabuke
borovnica
nektarine
paprike
špinat
trešnje
kelj
krumpir
grožđe
• 12 najčišćih vrsta voća i povrća
luk
avokado
kukuruz
ananas
mango
grašak
šparoge
kivi
kupus
patlidžan
dinja
lubenica
(izvor: EWG's 2010 Shopper's Guide to Pesticides in Produce)
Uzrok prekida je neslaganje karaktera, a ne treća osoba - nisam u vezi i nema naznaka nove ljubavi,...
Sve su glasnija šaputanja kako Tanja Dragović, supruga tenisača Gorana Ivaniševića njeguje nježno pr...
'Svoju je kćer nudila svima za bilo koji posao kako bi što više zaradili, željela ju je poslati da p...
Madrac koji jamči kvalitetan san mora se prilagoditi obliku tijela tako da blago podupire kralježni...
Vruć zrak, energično češljanje… sve što je štetno za osjetljivu kožu i vlasište ne preporučuje se ni...
U obiteljima odlučuju roditelji, a u vrtićima i školama odrasli
