Moždana kap ili moždani udar prevencija: Trnci u rukama i nogama i smetnje u govoru simptomi - Gorila.hr

Moždani udar nastaje naglo, a priprema se godinama

Moždani udar (moždana kap) moguće je spriječiti ako na vrijeme unesemo neke promjene u svoj način života, to je najvažnija prevencija. Naime, ljudi trnce u rukama i nogama obično pripisuju tegobama s kralježnicom, a ako se jave smetnje u govoru, misle da je to od umora...

LOŠA vijest: čak 10.000 Hrvata svake godine umire od posljedica moždanog udara, bolesti koja je već godinama prvi uzrok smrti i invaliditeta u našoj zemlji.

 Taj tihi masovni ubojica Hrvatsku je doveo na visoko četvrto mjesto u svijetu po stopi smrtnosti. Osim toga, više nije rezerviran isključivo za treću dob, posljednjih godina javlja se i kod ljudi mlađe dobi koji su još radno aktivni. Prema mišljenju prof. Vide Demarin, predstojnice Klinike za neurologiju KB Sestara Milosrdnica u Zagrebu, od velikog su utjecaja moderan način života, napetost i stres koji doslovce melju ljude. Iako se prevenciji posvećuje velika pozornost, učestalost moždanih udara i dalje raste, a dobna granica se snižava, što je više nego dovoljan razlog za zabrinutost.

 Dobra vijest: ako na vrijeme unesemo neke promjene u svoj način života, moguće je rizik od obolijevanja svesti na najmanju moguću mjeru. U razgovoru s prof. Vidom Demarin saznali smo kako i zašto nastaje moždani udar, što možemo poduzeti da ga izbjegnemo te kako prepoznati prve znakove udara koji nam, ako ih uočimo i reagiramo na vrijeme, mogu spasiti život.

Nastaje naglo, a priprema se godinama
Moždani infarkt ili kap, apopleksija, cerebrovaskularni inzult ili narodski "šlag" - sve su to nazivi za moždani udar ili, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, naglo nastali poremećaj moždane cirkulacije koji traje duže od 24 sata. Riječ je zapravo o bolesti koja nastaje naglo, ali uvjeti za njen nastanak pripremaju se godinama, ponekad i desetljećima. Mnoga stanja ili bolesti, što se u naš život ušuljaju još u mladosti, postupno tijekom godina oštećuju stijenke krvnih žila dok one ne puknu te dođe do izljeva krvi u mozak. Može se dogoditi i da krvne žile izgube protočnost zbog taloženja masnoća iz krvi na unutrašnjoj strani njihovih stijenki, a to dovodi do potpunog začepljenja, odnosno, ishemijskog moždanog udara. Dio mozga tada ostaje bez krvi, koja ga opskrbljuje kisikom i hranjivim tvarima, te više nije u mogućnosti kontrolirati ili vršiti sve funkcije kojima upravlja i zbog toga nastaju simptomi moždanog udara. Oko 85 posto svih moždanih udara su ishemijski, a preostalih 15 posto čine hemoragijski, tj. uzrokovani krvarenjem zbog prsnuća krvne žile. Postoji i grupa uzroka što se ne prepoznaju te manji broj onih neuobičajenih, koji također mogu dovesti do moždanog udara. Kao posljedica nekoliko uzastopnih moždanih udara može doći do vaskularne demencije, odnosno, do kognitivnog propadanja i smetnji u pamćenju.

Prepoznajte simptome
Simptomi ovise o žili koja je zahvaćena, a najčešći su oduzetost jedne strane tijela, i to uvijek suprotne, smetnje govora (otežano izgovaranje riječi, potpuna nesposobnost izgovaranja riječi ili pak nerazumijevanje govora druge osobe), naglo zamagljenje ili gubitak vida, naglo nastala jaka glavobolja, gubitak ravnoteže, vrtoglavica, nesigurnost i zanašanje u hodu. Obično dolazi i do pareze, smetnje u prijenosu podražaja u moždanim živcima. Najčešće je oštećen srednji moždani živac (lični živac), što za posljedicu ima obješenost jedne strane lica, te 12. moždani živac, koji je zadužen za pokretljivost jezika. Neki od simptoma mogu ostati kao trajne posljedice moždanog udara, a velik je dio oštećenja koja se mogu oporaviti. Trećina oboljelih od moždanog udara oporavlja se bez većih posljedica te mogu nastaviti normalno živjeti i raditi, trećina bolesnika ostane trajno ili privremeno nepokretna i gotovo potpuno nesposobna, a trećina ih umire u prvih 30 dana od nastanka udara.

Znak upozorenja za sretnike
Određenom broju moždanih udara prethode tranzitorne ishemijske atake (TIA), prolazni simptomi nalik onima kod moždanog udara, ali znatno kraćeg trajanja (uvijek traju kraće od 24 sata). Najčešće im je uzrok plak, suženje karotide ili mogu nastati zbog srčanih smetnji. Tranzitorne ishemijske atake uglavnom prolaze neprimijećene jer ljudi trnce u ruci ili nozi obično pripisuju tegobama s kralježnicom, a ako se jave smetnje u govoru, misle da je to od umora. Iako predstavljaju blaži oblik prolaznih smetnji moždane cirkulacije, treba ih shvatiti vrlo ozbiljno jer najavljuju i upozoravaju da se može dogoditi moždani udar. Nažalost, tranzitorna ishemijska ataka se ne javlja prije svakog moždanog udara. U većini slučajeva nema nikakve najave ni ranih simptoma po kojima bi čovjek mogao na vrijeme znati da mu prijeti moždani udar. Upravo zato liječnici upozoravaju na važnost držanja rizičnih faktora pod kontrolom jer se jedino na taj način može smanjiti opasnost.

Povišeni tlak i pretilost - glavni neprijatelji
S povećanom opasnošću od nastanka moždanog udara povezane su mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja. Na neke rizične faktore, poput životne dobi, spola i genetskog naslijeđa ne može se utjecati, a najznačajniji od njih je životna dob. Moždani udar češći je u starijih ljudi, no novi podaci pokazuju da je u posljednje vrijeme sve veći broj moždanih udara (više od 40 posto) u naproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine. (c)to se tiče spola, u mlađoj dobi češći je kod muškaraca jer su žene zaštićene hormonima, no u menopauzi se ta razlika gubi pa one obolijevaju u većem broju.


Na sve ostale faktore rizika moguće je utjecati i tako smanjiti opasnost za moždani udar. Povećanu opasnost predstavljaju određene bolesti, od kojih je na prvome mjestu povišeni krvni tlak, zatim šećerna bolest, različiti oblici poremećaja u razgradnji masnoća (hiperlipidemija, hipertrigliceridemija...), srčane smetnje (treperenje pretklijetke, prirođene srčane mane, stenoza, insuficijencija, poremećaji ritma...) te poremećaji u zgrušavanju krvi. Drugu skupinu faktora rizika na koje se može utjecati čine stanja nastala zbog nezdravog stila života. Loša prehrana i pretilost glavni su neprijatelji, a slijede alkoholizam, pušenje, zlouporaba droga, tjelesna neaktivnost, stres itd. Životni stil može biti najučinkovitija zaštita od moždanog udara jer su ljudi koji se zdravo hrane i redovito prakticiraju tjelesnu aktivnost znatno manje ugroženi od onih koji većinu vremena provode sjedeći, ne brinu o svom zdravlju, jedu zasićene masne kiseline, puše ili piju te ne mogu kontrolirati reakciju na stres.

Minute znače život
Moždani je udar hitno medicinsko stanje i zahtijeva brzu reakciju. Danas je za ishemijski moždani udar moguće primijeniti hitnu terapiju, tzv. trombolizu, kojom se otapa ugrušak u moždanoj krvnoj žili. No, ta terapija se može provesti samo kod pacijenata koji su stigli u bolnicu unutar tri sata od moždanog udara. Kod izljeva krvi u mozak zbog prsnuća žile, lijekovima je moguće smanjiti širenje hematoma u moždanom tkivu, ali i tu je potrebna hitna intervencija. Nažalost, vrlo mali broj ljudi stiže u bolnicu na vrijeme jer uglavnom ne prepoznaju ili ne shvaćaju dovoljno ozbiljno prve znakove moždanog udara, a to su prolazna slabost, nelagoda ili trnjenje jedne strane tijela, prolazne smetnje govora ili vida, izrazito jaka glavobolja ili vrtoglavica.


Važno je napomenuti da bi za bolji uspjeh liječenja sve bolničke ustanove trebale organizirati posebne jedinice za moždani udar, s educiranim osobljem i opremom namijenjenom za liječenje takvih bolesnika. U svijetu se to pokazalo vrlo korisnim, a najnoviji podaci ukazuju na znatno bolji ishod moždanog udara u pacijenata koji su liječeni u specijaliziranim jedinicama u usporedbi s onima koji su bili liječeni na drugim odjelima: smanjene su komplikacije, bolesnici kraće borave u bolnici, ranije mogu započeti s rehabilitacijom i brže se oporavljaju.

.....................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

Dnevne vijesti

'Matija i ja više nismo zajedno'

­Uzrok prekida je neslaganje karaktera, a ne treća osoba - nisam u vezi i nema naznaka nove ljubavi,...

Prijateljstvo ili ljubav?

Sve su glasnija šaputanja kako Tanja Dragović, supruga tenisača Gorana Ivaniševića njeguje nježno pr...

Kraljica Hrvatske ostala bez krune!

'Svoju je kćer nudila svima za bilo koji posao kako bi što više zaradili, željela ju je poslati da p...

Life Style

Dobar madrac - najbolja uspavanka

Madrac koji jamči kvalitetan san mora se prilagoditi obliku tijela tako da blago podupire kralježni...

Suha ili masna perut

Vruć zrak, energično češljanje… sve što je štetno za osjetljivu kožu i vlasište ne preporučuje se ni...

Tko odlučuje: roditelji ili djeca?

U obiteljima odlučuju roditelji, a u vrtićima i školama odrasli