sunčica cvijeće created Što je ergometrija, ergometrijsko testiranje, pregled krvnih žila
Čovjek (Homo sapiens) rezultat je dugotrajne biološke
evolucije. U njegovu razvoju vladali su isti principi kao i u
razvoju bilo koje vrste. Gestikulacijom postupno se razvijao govor
koji je imao znatan učinak na razvoj mozga i brzinu evolucije
čovjeka.
Ljudska vrsta je u relativno kratkom vremenu doživjela svoj brzi razvoj, a neke su vrste ostale nepromijenjene tijekom eona. Naime, život na Zemlji počeo se razvijati prije 4,5 milijardi godina, a evoluciju čovjeka pratimo u zadnja 4 milijuna godina.
Čovjek je pronašao vlastiti način sakupljanaja informacija i prenošenja iskustava iz generacije u generaciju. Činjenica je da nijedna druga vrsta nije imala takvu prevlast nad živom i neživom prirodom na našem planetu kao čovjek.
Čini se da svoj razvoj čovjek može zahvaliti nestanku dinosaura s našeg planeta. Naime, u periodu nakon velikog izumiranja krajem krednog doba, mali placentalni sisavci (Insectivora) dobili su zbog svojih općih prilagodbi, priliku za daljnju evoluciju.
Viši majmuni (Pongida) i čovjekovi preci (Hominidi), su zbog nekih zajedničkih osobina sistematizirani u primate. Njihove zajedničke osobine upućuju na zajedničkog pretka.
Veliki volumen mozga, uspravljanje i mogućnost korištenja oruđa zajedničke su karakteristike primata. Dugotrajnom evolucijom razvili su se oblici koji su imali neke ljudske osobine (kretanje, građa lubanje, zubi i drugo).
Dvonožno kretanje, oslobađanje ruku, razvoj vida, oponiranje palca drugim prstima te posebice razvoj mozga i govora bitne su karakteristike u razvoju čovjeka.
HOMO HABILIS (spretan čovjek) - Izrađivao je
oruđe. Njegova kultura zove se Olduwajska kultura. Pretpostavlja se
da su se pripadnici te kulture bavili lovom i skupljanjem biljne
hrane. Smatra se da su bili potomci vrste Australopithecus
gracilis.
HOMO ERECTUS (uspravan čuvjek) - bio je viši od
1,50 metra. Imao je dva puta više moždanog tkiva od
australopitekusa. Bolje je izrađivao oruđe. Pripadnici toga stupnja
čovječega razvitka osim Afrike nastanjuju i Aziju i Europu prije
1,8 milijuna godina. Oni su primitivni oblici Homo sapiensa koji
imaju takvu anatomsku građu koja im omogućuje govor. Utvrđeno je da
su imali volumen mozga oko 900 cm3 i neke primitivne
karakteristike: nisko čelo, jake nadočne lukove, masivnu lubanju.
HOMO SAPIENS NEANDERTHALENSIS (neandertalac) -
Upotrebljavao je vatru, a mrtve je sahranjivao uz posebne obrede.
HOMO SAPIENS SAPIENS je vrsta kojoj mi
pripadamo. Vjerojatno je istisnula neandertalca s kojim je živio na
istom prostoru. Upotrebljavao je finija oruđa za rad. Izrađivao ih
je od kamena, kosti rogova, slonovače, drveta. Oruđa i crteži
pronađeni u pećinama govore o visoko razvijenom stupnju kulture.
Danas je suvremeni čovjek poznat u tri rase: bijela (europeidna),
žuta (mongoloidna) i crna (negridna). Rase se razikuju po nekim
osobinama kao što su boja kože i kose, oblik usnica, nosa i lubanje
te proporcija tijela uopće.
web.studenti.math.hr
