Najčešće bolesti višnje su kozičavost lista višnje, crna
trešnjina uš i žilogriz, obavezna je zaštita višnje od tih
bolesti...
Može se javiti i sušenje mladica s cvjetovima i trulež
plodova i osa trešnjarica. Kozičavost je najštetnija bolest
višanja, osobito na nekim sortama, a isto tako napada i trešnju.
Bolest karakterizira totalno opadanje lišća
(defolijacija).
Zaštita se provodi prskanjem. Prvo prskanje se provodi
odmah iza cvatnje. Tretiranja se još provode dva do tri puta u
razmacima 8-14 dana. Nakon berbe je također potrebno obaviti
jedno do dva tretiranja ovisno o vremenskim prilikama.
Žilogriz je najopasniji štetnik, koji se pojavljuje u
nasadima koštićavih voćaka, izazivajući ogromne štete, čak i
propadanje cijelih nasada. Mnogi su krajevi ostali bez voćaka
upravo zbog žilogriza. Žilogriz se može suzbijati primjenom
različitih mjera: mehaničkih, agrotehničkih i kemijskih.
Crna trešnjina uš tamne je gotovo crne boje. Cijeli abdomen
prekriva crna pjega. Prenosi desetak virusa. Primarni su domaćin
trešnja i višnja. Sekundarni su domaćini zeljaste biljke. Prezimi
kao zimsko jaje na trešnji ili višnji. U proljeće stvara brojne
kolonije beskrilnih ušiju na mladim izbojima i vršnom lišću te
uzrokuje njihovo jače kovrčanje. Štete mogu biti vrlo
velike.