Prekomjerno izlaganje sunčevom zračenju, uz blaže opekline, crvenilo,
alergijske reakcije, povećava i rizik od nastanka raka kože - posljednjih godina broj slučajeva melanoma stalno raste, prvenstveno zbog pretjeranog sunčanja (ili boravljenja u solariju). Melanom je objektivna opasnost za osobe koje se kraće vrijeme, ali neumjereno izlažu suncu, dok kod osoba koje zbog posla dugo borave na suncu raste rizik od razvoja bazocelularnog karcinoma, piše Jutarnji.hr.
Utjecaj sunca na kožu
Kožu oštećuje istodobno zajedničko i kumulativno djelovanje UVA i UVB
zraka. UVA zrake prodiru kroz kožu i oštećuju njena elastična vlakna, pa koža postaje gruba, neelastična i naborana. Mogu izazvati i alergijske reakcije te dugoročno oštetiti stanice što uzrokuje nastanak karcinoma kože. Oko 80 posto UVB zraka ostaje u površinskom sloju kože gdje stimuliraju prozvodnju melanina, tj. izazivaju tamnjenje. Ako koža nije zaštićena, UVB zrake će je opeći, a budući da koža pamti, raste opasnost i od raka kože.
Koža se od UV zraka brani pojačavajući proizvodnju melanina, prirodne
zaštite protiv sunca i sunčeve radijacije. Pojačava se i proizvodnja stanica epidermisa, pa koža odebljava. Ako su stanice kože zbog sunčeva zračenja jače oštećene, procesi obnove DNA mogu zakazati, odnosno stanice mogu mutirati.
Šest fototipova
Iako se može reći da je sunca za svakoga opasno, reakcija na sunčevo zračenje ovisi o puti osobe. Prema reakciji kože na djelovanje sunčevih zraka razlikuje se šest fototipova kože.
Fototip I - vrlo bijela koža s pjegicama, crvena kosa, plave oči, nikad ne pocrni i uvijek izgori na suncu.
Fototip II - nešto tamnija koža, ali i dalje svijetla, ponekad s pjegicama, kosa svijetla, oči plave ili zelene, blago potamni i jako je podložna opeklinama od sunca.
Fototip III - svijetlosmeđa koža, smeđe oči i kosa, koža dobro tamni, opekline od sunca relativno su rijetke
Fototip IV - smeđa koža, crna kosa, smeđe oči, jako dobro tamni, opekline su jako rijetke
Fototipovi V i VI - u njih se ubrajaju pripadnici crne rase.
Osnovna pravila sunčanja
• Kremu nanosite oko pola sata prije izlaganja suncu jer je potrebno određeno vrijeme da se aktiviraju zaštitni principi u njoj.
• Svakako zaštitite usnice, nausnicu, vrat, zatiljak, uške, stražnju stranu nogu, ristove, stopala. Na te dijelove tijela često zaboravljamo.
• Za lice i osjetljivije dijelove tijela (primjerice, grudi) koristite proizvode posebno namijenjene za ta područja, jer imaju puno viši faktor zaštite.
• I kada potamnite, nastavite koristiti kremu za sunčanje. Ako ste dovoljno potamnjeli, možete prijeći na niži zaštitni faktor.
• Bez obzira na to plivate li ili ne, kremu za sunčanje treba nanositi svaka dva sata.
• Kremu nanosite obilno. U blizini vode zaštitite se kremom i ako ste u sjeni, zbog reflektiranja UV zraka od površine vode.
• Nakon sunčanja se istuširajte i obavezno nanesite sredstvo za kožu poslije sunčanja.
• Otvoreni proizvod za sunčanje najčešće ima rok trajanja od devet do
12 mjeseci, a neotvoreni do tri godine. No, za svaki slučaj preostalu otvorenu kremu od lani nemojte koristiti.
• Bez obzira na to kakve ste puti, ožiljke zaštitite sredstvom s faktorom 50+. Mažite ih svaka dva sata. Ožiljkasto tkivo, naime, ne stvara zaštitni pigment.
Koliko se sunčati?
Ako imate svijetlu put, bez zaštite na suncu ćete pocrvenjeti već za pet minuta. Uz zaštitu proizvodom sa zaštitnim faktorom 25, teoretski biste na suncu moglo ostati 25 x 5 minuta a da ne pocrvenite. No, faktore ne treba doslovno preračunavati - ni uz zaštitu najjačim faktorom ne biste trebali provesti na suncu dva sata, osobito ne u početku sunčanja, niti između 12 i 16 sati.
Za svijetlu, osjetljivu kožu faktor zaštite ne bi smio biti manji od 30. Imajte na umu da vas potpuno neće zaštititi ni proizvodi s najvišim faktorom (50+). Oni vam neće omogućiti 50 puta dulji boravak na suncu, već snažniju zaštitu u kraćem vremenu. Vrijeme djelovanja ne ovisi o visini faktora.
UV prognoza
Duljina boravka na suncu ovisi i o indeksu sunčeva te dobu dana. Što je indeks viši, oštećenja kože se brže javljaju. Pratite prognozu UV indeksa - ako je iznad 5, boravak na suncu između 10 i 16 sati je opasan. Djeca mlađa od šest mjeseci u to vrijeme uopće ne bi smjela biti
na suncu.
Uzrok prekida je neslaganje karaktera, a ne treća osoba - nisam u vezi i nema naznaka nove ljubavi,...
Sve su glasnija šaputanja kako Tanja Dragović, supruga tenisača Gorana Ivaniševića njeguje nježno pr...
'Svoju je kćer nudila svima za bilo koji posao kako bi što više zaradili, željela ju je poslati da p...
Madrac koji jamči kvalitetan san mora se prilagoditi obliku tijela tako da blago podupire kralježni...
Vruć zrak, energično češljanje… sve što je štetno za osjetljivu kožu i vlasište ne preporučuje se ni...
U obiteljima odlučuju roditelji, a u vrtićima i školama odrasli
